U ovom transkriptu rješavanja konflikta identiteta Martyn Carruthers
(osnivač Soulwork Systemic Coaching-a) demonstrira dijagnozu i prve
korake rada s ljudima s gubitkom identiteta i složenim konfliktom. Ove
informacije mogu se koristiti u sustavno orijentiranom savjetovanju ili
psihoterapiji, te kao dio drugih pristupa.
Primjedbe
Ovaj transkript je dio strategije rada na složenom konfliktu. Ne
pokazuje potpuno rješenje, nego u prvom redu dijagnostiku koja istražuje
korake prema rješenju.
Martyn povremeno prekida demonstraciju kako bi dao vremena subjektu
demonstracije da integrira svoja otkrića, te da bi dao polaznicima
seminara uvid u složenije strategije i neverbalne signale.
Ako pokušate slijediti ove korake s vlastitim problemima, budite
pažljivi i dajte si vremena da razmislite o pronađenom i za integraciju.
Ako slijedite ove korake s vlastitim konfliktom i iskusite emocije
preduboke ili presložene za vas, molimo vas da potražite profesionalnu
pomoć. Voditelj Soulworka je treniran i iskusan u vođenju ljudi kroz rad
na temi gubitka identiteta i njegovoj ponovnoj integraciji.
Ako slijedite ovu strategiju, izbjegavajte donositi važne životne
odluke osim ako se osjećate sigurni da su vaše emocije stabilne.
Potpuno, dugoročno rješenje složenog konflikta kroz Souwork Sustavno
orijentirano savjetovanje zahtijeva 6 do 12 sati rada. To vrijeme ovisi
o motivaciji klijenta, njegovoj dobi i kvaliteti njegovih odnosa.
Neodgovorni ljudi, stariji i ljudi u simbiotskim ili suovisničkim
odnosima često izbjegavaju tako temeljitu promjenu.
Subjekt demonstracije
Jan, subjekt demonstracije, uspješni je poslovni čovjek koji pohađa
Soulwork edukaciju da bi upotpunio svoje poslovne vještine vještinama
profesionalnog savjetovanja. On i Martyn su kratko porazgovarali o
njegovom značajnom konfliktu (začaranom krugu uspjeha i padova u
njegovim mnogim poslovnim poduhvatima) za vrijeme odmora. Složili su se
da ipak istraže manji konflikt. Transkript
Martyn (grupi): Molim vas da budete tihi tokom demonstracije. Započet ću
postavljanjem Janu nekih pitanja orijentiranih na cilj, te ćemo
istražiti što Jan želi ostvariti pomoću ove demonstracije. Jan i ja smo
upravo razgovarali o njegovoj situaciji. Pretpostavljam da bi se moglo
raditi o složenom konfliktu, a to je ono što želim demonstrirati.
Obično bih jednostavno rekao klijentu; (Janu) Zdravo, Jan, danas je
zanimljiv dan, vrijeme se mijenja, a možda se i ti želiš promijeniti.
Hvala što si se ponudio da budeš subjekt demonstracije. Što bi za tebe
bilo prekrasno ostvariti ili promijeniti tokom ove demonstracije?
Jan: Imam problem s pušenjem: (naginje se prema naprijed, desnom rukom
pokazuje udesno, a zatim ulijevo ispred sebe) dio mene želi pušiti, a
drugi dio ne želi, apsolutno ne (kašlje).
Martyn (grupi): Ovo je normalno – Jan nije odgovorio na pitanje o svome
cilju. Vrlo malo ljudi može reći što želi bez vođenja orijentiranog na
cilj. Što ste primijetili u Janovoj fiziologiji? Jan kaže da dio njega
želi pušiti, a drugi dio želi prestati pušiti. Ovisnosti u pravilu
uključuju aspekte gubitka identiteta ili 'dijelove' osobnosti. Važno je
primijetiti Janovu fiziologiju kad on razmišlja o tome što želi.
(Janu) Reci nam ponovno, Jan! Što je što?
Jan (nesvjesno ponavlja pokrete rukom): Pušiti (pokazuje nadesno) i
prestati (pokazuje nalijevo).
Martyn (grupi): Zamislite da vidite prostor oko Jana u mašti, zamislite
da vidite njegove dvije motivacije svaku s jedne strane njega.
(Janu) Usput, Jan, gdje bi ti se činilo da tvoj otac stoji u odnosu na
tebe, kad želiš pušiti? (Ovo je povezano s ranijim seminarom o
dijagnostici odnosa.)
(Jan gleda na desnu stranu, te pokazuje udesno.)
Martyn: A majka?
(Jan gleda na lijevu stranu, pokazuje na lijevo.)
Martyn (grupi): Ovo je samo naznaka da bi Janov konflikt u vezi pušenja
mogao biti povezan s roditeljima. Sjećate li se pozicija obiteljske
matrice? Jan pokazuje na lijevo kad misli o prestanku pušenja i na desno
kad misli o pušenju, a otac je s desne strane, majka s lijeve. Možda se
konflikt roditelja prenio u njegov život? Ali to je samo nagađanje –
provjerimo dalje!
(Janu) Jesu li tvoji roditelji pušili?
Jan: Majka nikad nije pušila.
Martyn: A otac?
Jan (iznenađeno): Cijeli život!
Martyn: U redu. (Grupi.) Vidite li kako se rad na konfliktu može
preklapati s radom na obiteljskoj matrici? Jan možda ima dublji konflikt:
„Hoću li biti poput oca, što će smetati majci, ili ću biti poput majke,
a to će smetati ocu?“ Možda počinjete osjećati da je ovo konflikt na
razini identiteta. Ali to je samo ideja – potražimo više informacija!
(Janu) Želiš li stvarno prestati pušiti?
Jan (široko otvara oči, gleda oko sebe, prema podu, udesno, ulijevo,
lagano podiže lijevu ruku i otvara usta ali ne kaže ništa, gleda Martyna.
Smijeh u grupi.)
Martyn (grupi): Sjetite se kako izgleda fiziologija konflikta!
Jan: Kao što sam rekao, dio mene želi pušiti, a drugi dio ne želi. Ja
želim.
Martyn: Pušiti, ili prestati pušiti?
Jan: Prestati!
Martyn: Možeš li zamisliti Jana u budućnosti, u 'prostoru za nepušače'?
Jan (glas mu postaje visok, kao da se guši): Mogu.
Martyn: Zaista? Gdje?
Jan: On je u magli.
Martyn: Koliko je daleko ta budućnost u prostoru?
Jan: Nije daleko! Dva koraka.
Martyn: Što misliš da bi bio prvi korak?
Jan (Gleda prema naprijed na oko metar udaljenosti): Donijeti odluku.
Martyn: Prvi korak je ovdje? (Pokazuje oko metar ispred Jana.)
Jan: Da.
Martyn: Gdje je drugi korak?
Jan: Tamo. (Pokazuje oko dva metra ispred sebe.)
Martyn: Odlično. Što bi moglo biti na drugom koraku?
Jan: Sloboda.
Martyn: Odlično. Ako je prvi korak ovdje (pokazuje oko metar ispred
Jana), možda ćeš tu donijeti odluku. To se čini da je prilično veliki
slon, pa provjerimo. (Ovo je aluzija na Martynovo 'pitanje slona',
odnosno „Kako progutati slona?“) Možeš li lako donijeti tu odluku, ili...?
Jan: Ne baš lako.
Martyn: Možda prije odluke treba napraviti niz manjih koraka? Što misliš
da bi bio prvi korak prema donošenju odluke?
Jan: Na prvom koraku (lijeva noga se trza) trebam više motivacije (podiže
desnu ruku).
Martyn (grupi): Jeste li primijetili Janovo tijelo kad je govorio o
potrebi za motivacijom? Prvo je pomaknuo lijevu nogu – to je strana koja
ne želi pušiti. Zatim je pomaknuo desnu ruku i rekao „Trebam više
motivacije“ – a to je strana koja želi pušiti. Tko bi znao što to znači
– ja opisujem što sam vidio, za vas koji ste toliko zaposleni pisanjem
bilješki...
(Janu) Gdje ćeš naći tu motivaciju? Možda ti je potrebno da vidiš nekoga
kako umire od raka pluća? Ili nešto drugo?
Jan (uzdiše, spušta ton glasa): Vježbanje.
Martyn: Kakvu vrstu vježbanja bi volio provoditi umjesto pušenja?
Jan (lijeva noga se trza, desna strana se opušta, zatim cijelo tijelo „opada“)
Tai Chi.
Martyn (grupi): Pogledajte Janovu fiziologiju! Da li njegova desna i
lijeva strana tijela šalju istu poruku? Desna strana kao da pokazuje „ostanimo
tu gdje jesmo“ dok lijeva kaže „Hajde, krenimo!“ Kada Janu pada
motivacija?
(Janu) Kako se osjećaš kad pušiš, Jan?
Jan: Fizički ne baš dobro, a niti mentalno, ako sam s nekim tko ne puši.
Martyn: Znači, ne osjećaš se baš dobro kad pušiš. Kako se osjećaš kad ne
pušiš?
Jan: Kad pušim, počinjem se kontrolirati, da za druge ljude to ne bi
moglo biti u redu, mogli bi negativno reagirati, pa se kontroliram? (Ne
sasvim smislene rečenice česte su kod ljudi s dubokim konfliktom.)
Martyn: Naravno. Što se događa kad prestaneš pušiti?
Jan: Opušteniji sam.
Pronalaženje prve strane konflikta: 1. dijela
Martyn: Što te motivira da pušiš?
Jan: To je kao najdublja potreba mog organizma.
Martyn: Na kojoj strani tijela je ta najdublja potreba mog organizma?
Jan: Na desnoj.
Martyn: OK, Jan, zamisli na svojoj strani tu najdublju potrebu tvog
organizma. Kako bi ona izgledala u tvojoj mašti?
Jan: Kao klaun.
Martyn: Veliki klaun, ili mali?
Jan: Veliki.
Martyn: Što bi ti rekao taj veliki klaun?
Jan: Rekao bi: „Hajdemo se zabavljati!“
Martyn: Odlično, možda te on želi motivirati da uživaš u životu zajedno
s njim?
Jan (kima s osmijehom.)
2. dio: Istraživanje druge strane konflikta
Martyn: Sad znamo koji dio te motivira da želiš pušiti. S druge strane,
koja je motivacija da prestaneš pušiti? Kako bi ona izgledala?
Jan: Kao prekrasno stablo breze.
Martyn: Kako se osjećaš kad gledaš to stablo breze?
Jan: Odlično!
Martyn: Pogledaj ih na trenutak zajedno: klaun s desne strane i brezu s
lijeve: dva različita pogleda na život. Šteta što ne mogu surađivati.
Zamisli da možeš imati sav klaunov smisao za zabavu i svu smirenu
ljepotu breze. Kako bi bilo kad bi te dvije strane tebe našle način da
surađuju?
Istraživanje integracije 1. i 2. dijela
Jan: Osjećao bi se potpuno snažan, otvoren i sretan.
Martyn: Da li bi volio tako živjeti?
Jan: Mislim da bih... (Opušta se i zuri pred sebe.)
Martyn: Hvala ti, Jan. Vratit ćemo se na to. Sad ću reći nešto cijeloj
grupi.
(Grupi.) Razriješavanje konflikta identiteta je složeno, pa ga razdvajam
u korake. S jedne strane Jan je motiviran da puši, s druge da ne puši,
te on živi s tom dvostrukom motivacijom. Te dvije motivacije su u
konfliktu. Mogli biste nazvati klauna „stranom Janove osobnosti“ ili „dijelom“
Jana. Možda on predstavlja Janovog oca, ali to još nismo sigurni. Zatim
Jan opisuje kvalitete lijepe breze, koje su također pozitivne. Kad gleda
u budućnost, opisuje maglu između sebe i budućnosti u kojoj želi biti.
To je dosta korisnih informacija.
Kad se radi o konfliktu, vjerojatno ćete prilično brzo naći dva svjesna
dijela, dvije svjesne motivacije prema različitom ponašanju. Često se
osobi jedna od njih sviđa, a druga ne. Mnogi klijenti će vam reći: „Želim
da mi pomognete da se riješim ili kontroliram taj grozni dio sebe!“
Na primjer, zamislite da sam ja vaš klijent i da vam kažem ovako nešto:
„Ima jedan grozan dio mene koji me tjera na strašne stvari i želim da mi
pomognete da ga ubijem, odrežem i izbacim vam.“ Oko 10 % klijenata mi je
reklo tako nešto. Što bi bio sljedeći korak?
Student: Koje su dobrobiti od tog groznog dijela?
Martyn: Da! (Pretvara se da je klijent.) Dobrobiti? Što hoćete reći? Ja
jednostavno pušim – ali mrzim taj dio sebe! Nema dobrobiti u tome, to me
ubija, to je antisocijalno.
Student: Ne dobrobiti od tog dijela, nego dobrobit u tome da ga se ubije.
Martyn: Dobro pitanje. (Pretvara se da je klijent.) Ako to odrežete, bit
ću sretan i moći ću potpuno zaboraviti na to... (Studentu.) Što bi bio
vaš sljedeći korak?
Student: Što ti taj dio tebe želi reći?
Martyn: Dobro! (Pretvara se da je klijent.) „Bljak. Želi da budem debeo.
Ne sviđa mi se to!“
Često će se klijentu sviđati samo jedna strana konflikta: „Želim mir,
ali taj grozan dio mene me čini ljutitim.“ Ili „Sanjam o skladu, ali
imam agresivni dio sebe koji uništava moje odnose.“
Sprijateljiti se sa dijelom koji se klijentu sviđa je lako, traje samo
koju minutu. Možete reći klijentu: „Odlično da imaš takvu lijepu
motivaciju, taj dio tebe ti može biti vrlo dobar prijatelj. No, hajdemo
istražiti i onu stranu koja ti se ne sviđa...“
To je jedan od najvećih darova koje voditelj može dati klijentu. Velik
dio posla je sprijateljiti se s dijelom koji se klijentu ne sviđa, te ga
zatim predstaviti klijentu na prijateljski način.
Primjer: Ona je imala klijenticu koja je imala dio osobnosti pun
straha. Ona je mrzila taj osjećaj straha i vjerovala je da se radi o
nekom vanjskom entitetu. Trebalo mi je dva sata da je sprijateljim s tim
dijelom nje. Na početku strah je bio 6 metara udaljen i vrlo prijeteći,
na kraju je bio udaljen 2 metra i činio se zaštitnički. U ozbiljnim
slučajevima, može biti potrebno mnogo vremena samo da se otvori
mogućnost prihvaćanja nekog dijela osobnosti koji je povezan s
preplavljujućim emocijama koje s klijentu ne sviđaju.
Konflikt ima barem dva dijela. Istražite koji dio klijent najmanje voli
i sprijateljite se s njim. Održavajte s njim komunikaciju i često
podsjećajte na njegove vrijednosti. Primjerice, kod te žene koja se
bojala, osnovna motivacija njezinog straha bila je da je zaštiti. Zato
sam počeo govoriti kako je dobro imati snažan zaštitinički dio sebe
svaki put kad bi počela pokazivati fiziologiju straha.
Jan (uzdahnuo je i počeo gledati naokolo.)
Martyn: Dakle, kako možemo ohrabriti dijelove konflikta da rade zajedno?
Na primjer, (Janu) bi li želio nastaviti istraživati svoj konflikt?
Jan (smješka se i kima)
Martyn: Jan, s jedne strane imaš motivaciju da pušiš, klauna, a s druge
motivaciju da budeš zdrav, lijepu brezu. Pitam se što bi klaun rekao o
brezi?
Jan: Da je lijepa.
Martyn: Zamisli da drvo breze može govoriti; što bi drvo reklo o klaunu?
Jan: Da je tako veseo.
Martyn: Što misli klaun, što bi breza od njega mogla naučiti o životu?
Jan: Da je moguće živjeti s radošću, da život znači radost.
Martyn: Upitaj drvo, da li bi ono voljelo naučiti od klauna o životnoj
radosti?
Jan: Želi, i zna da je važno pronaći životnu radost.
Martyn: Mudro drvo! A što bi breza mislila, što klaun treba od nje
naučiti o životu?
Jan: Ona to ne zna.
Martyn: Pitaj brezu koji bi savjet ona dala klaunu?
Jan: Da nije potrebno biti klaun cijelo vrijeme, nego je dovoljno samo
za predstave.
Osvještavanje trećeg i četvrtog dijela
Martyn: Odlično. (Grupi.) Primijetite da je Janova fiziologija sada
simetrična. Nema znakova konflikta, on prihvaća obje strane sebe. No
pitanje je: kako Jan može zadržati to stanje u životnim izazovima?
Primijetite što se događa kad istražujemo integraciju.
(Janu) Zamisli da možeš ići kroz život s prelijepom brezom i klaunom
koji su obitelj unutar tebe, tako da na svakom koraku osjećaš sklad
breze i radost klauna. Kako bi bilo tako živjeti, Jan?
Jan: Odlično.
Martyn: Zamisli da napraviš korak u budućnost i živiš u skladu , miru i
zabavi. Možda bi bilo divno da živiš bez problema, bez konflikta.
Jan (ravnim glasom i uz sitne pokrete ruku, ramena i glave): U takvom
životu ne bi bilo prepreka.
Martyn (grupi): Pogledajte Jana, njegovo tijelo je napravilo niz sitnih
pokreta, tako da bi uskoro mogao izaći na površinu još jedan prigovor.
Možda sam i krivu, možda nema prigovora. (Kaže to kao provokaciju za
Jana.) Možda možeš ostvariti tu promjenu, i da to bude savršeno bez
problema.
Jan: Da. (Sve slabijim glasom.) Učinimo to.
Martyn: Odlično! (Grupi.) Na seminaru Soulwork 2 naučili ste kako raditi
s „Da, ali“ i „Da/Ne“ prigovorima. Prvi korak je naglašeno ohrabrivanje.
(Janu.) Jan, bit ću sretan da ti pomognem napraviti taj korak.
(Jan se smiješi.)
(Grupi.) Ako tada neverbalni progovor ne bude osviješten, pitajte
direktno za moguće prepreke.
(Janu.) ima li nešto što bi te moglo spriječiti da živiš u toj mirnoj
radosti? (Jan naslanja bradu na desnu ruku i podiže lijevu.)
(Grupi.) Primijetite da je Jan istog trena zauzeo asimetričan stav,
nešto se javlja; on signalizira lijevom rukom.
Jan: Mislim da bih se razbolio.
Martyn: Ovo je važno: kako nalazimo četvrti dio? Prvi dio želi prestati
pušiti, drugi dio želi pušiti. Treći dio je integracija ta dva dijela;
nazivomo ga za sada „smirenim životom“. Kad Jan čak i samo razmatra
mogućnost „smirenog života“, pojavljuje se četvrti dio koji ima prigovor
na „smiren život“. Zapamtite, taj četvrti dio bio je latentan, u magli,
dok Jan nije razmotrio tu mogućnost.
Jan sada kaže: „Hej, pa ovo je prekrasno! Ovo je ono što želim u životu!“
a ovaj dio njega prigovara i kaže „Čekaj, stani!“ Taj četvrti dio prije
nije imao potrebe govoriti, jer su mir i radost bili u konfliktu, a „smiren
život“ nije bio vjerojatan. Sad kad postoji vjerojatnost da se taj
osnovni konflikt reintegrira, a „smiren život“ postane stvarnost, dio
koji je bio nesvjestan budi se i možda kaže „Hej, čekaj! Ovaj konflikt
ima važnu svrhu!“
(Janu.) Razmisli o toj strani sebe zbog koje bi se mogao razboljeti.
Gdje bi ona bila?
Jan: U mom tijelu.
Martyn: Gdje u tvom tijelu? Uzmi si vremena.
(Grupi.) Ovaj četvrti dio ne budi se dok se ne približi mogućnost da se
površinski konflikt razriješi. Možda je taj konflikt važan i ne smije se
izgubiti.
U NLP-u postoji hipnotička tehnika zvana Vizualno stapanje: možemo imati
jedan dio potpuno na ovoj strani (pokazuje kao da drži „dio“ u jednoj
ruci), a drugi dio potpuno na ovoj strani (pokazuje drugom rukom), te ih
uz pomoć hipnotičkog jezika (naglašava prema razredu: ne činite to!) Jan
može stopiti u jedno. Zatim se koristi post-hipnotička sugestija da bi
se ta dva dijela držala zajedno.
(Janu.) Kakav bi bio rezultat ako bi stopio ta dva dijela zajedno?
Jan: Dobar! (S entuzijazmom.)
Martyn: A ovaj ovdje dio, četvrti, što bi on rekao kad bi se ta dva
dijela stopila?
Jan (zastaje): Osjećao bih da gubim snagu... hm (zastaje) ne želim
učiniti to stapanje.
Martyn: Međutim, ako sam ja uvjeren da je to dobro za tebe, možda ću
zgrabiti tvoje ruke i stopiti ih zajedno fizički. Ako si u transu,
trebalo bi mnogo snage da se odupreš mojoj sugestiji. Što bi tada rekao
četvrti dio?
Jan: Da to nije u redu, ne bi trebalo tako biti.
Martyn: Što bi se dogodilo?
Jan (stišće prsa i vrat): Počeo bih se gušiti.
Martyn (grupi): Na sreću, većina ljudi je dovoljno zdrava da poništi
takve hipnotičke komande, te u par dana ili tjedana, vrati im se njihov
konflikt. Terapeuti često takve ljude zovu „klijentima u otporu“. Ali
ljudi koji nisu dovoljno zdravi da razdvoje strane u konfliktu mogli bi
se i fizički razboljeti.
(Janu.) Zamisli da vidiš taj četvrti dio sebe, Jan, dio koji je dosada
spavao, koji želi da sklad i radost ostanu u konfliktu. Možda ga možeš
pitati: „Koja je korist od održavanja tog konflikta?“ Što je to tako
važno da bi se mogao razboljeti ako to ne učiniš?
Jan: Taj dio kaže da mogu biti prijatelj i s ljudima koji puše, i s
onima koji ne.
Martyn: Odlično – znači, taj dio tebe želi da budeš prijateljska osoba?
Jan: Da (pokazuje desnom rukom u smjeru očeve pozicije)
Martyn: Prema kome posebno taj dio želi biti prijateljski?
Jan: Prema mojoj obitelji (pokazuje u smjeru očeve pozicije)
Martyn: Možda taj dio tebe misli da, ako prestaneš pušiti i živiš
smireno i radosno, nešto neće biti dobro za tvoju obitelj?
(Grupi.) Primijetite da, svaki put kad Jan govori o četvrtom dijelu,
koristi desnu ruku, a lijevu ne. Sjetite se tko je ranije tamo stajao.
(Janu.) Da možeš vidjeti taj dio tebe, Jan, kako bi on izgledao?
Jan: Kao kineski pergament.
Martyn: Zahvali tom kineskom pergamentu na mudrosti; on želi da imaš
dobre odnose s obitelji. Možda taj dio misli da, ako živiš radosno i
smireno možeš izgubiti osjećaj povezanosti s obitelji. Što misliš?
Jan: On kaže da pušenje i kontakt s obitelji ne ovise jedno o drugome.
Martyn: Dobro. Obrati pažnju na kineski pergament, ali i na druga dva
dijela, brezu i klauna koji pomažu jedno drugom. Što bi kineski
pergament rekao brezi i klaunu zajedno?
Jan: Da sve što se može poželjeti leži unutar čovjeka. (pokazuje desnom
rukom na prsa.)
Martyn: Odlično! A što bi stablo i klaun rekli o toj ideji?
Jan: Slažu se. Sva moja budućnost... (zbunjen je.)
Martyn (grupi): Čini se da je prvi dio Janovog konflikta vezan uz
ponašanje: Hoću li pušiti ili ne? A sad, konflikt je u vrijednostima:
što je važno: radost i sklad u vanjskom svijetu (3. dio) ili unutar Jana
(4. dio). Jedan dio Jana kao da kaže: „Ako nađeš sklad samo izvana,
učinit ću te bolesnim“. To je važno.
Sad možemo raditi s tom drugom razinom konflikta između dijelova koji
nisu bili svjesni, sve dok Jan nije krenuo prema integraciji prvog
konflikta.
5. dio postaje svjestan
Martyn (grupi): Sad možemo istražiti drugu razinu konflikta i možda ćemo
otkriti i peti dio. On još nije svjestan. Trebao bi postati svjestan ako
prigovori suradnji dijelova 3 i 4. (Janu.) Jan, možeš li zamisliti da breza i klaun surađuju, tako da imaš
sklad i radost istovremeno u svom životu. Naravno, postoji i strana tebe
koja kaže: „Hej, sklad i radost može postojati i iznutra, ne samo izvana.“
Zamisli Jan, što bi se dogodilo kad bi imao sklad i radost istovremeno
iznutra i izvana? Zamisli da tako živiš život. Kako bi to bilo?
Jan: Čini se kao moj osnovni životni cilj.
Martyn (grupi): Ovaj konflikt mogao bi voditi do „Što je smisao života?“
Rekao sam ranije da je svjesni konflikt rijetko stvarno bitan, „hoću li
pušiti ili neću?“ samo je detalj u odnosu na „Što je moj najvažniji
životni cilj?“ (Janu.) Što taj dio tebe želi reći o smislu života?
Jan: Da je važno živjeti život u ravnoteži. Iznutra i izvana. 6. dio postaje svjestan
Martyn: Odlično! Zamisli da možeš živjeti u skladu i radosti izvana, a
isto tako i u vanjskom svijetu. Fantastično! Konačno počinješ shvaćati
što je tvoja životna svrha: živjeti u skladu i radosti izvana i iznutra.
Ništa drugo nije tako važno. Divno – zar ne?
(Kako Martyn govori, Jan pokazuje znakove zanosa, zatim iznenađenja,
sumnje, energija mu opada, te pokazuje izraz iznenadnog shvaćanja.)
Martyn: Bong! Čini se da je šesti dio pokazao glavu! (Smijeh u grupi.)
Nešto važno još uvijek nedostaje. (Jan je zbunjen.)
Objašnjenje konflikta identiteta
(Grupi.) Dinamika konflikta u pravilu će se podudarati s dinamikom
obiteljske matrice s kojom smo radili u Soulworku 1. Kad razriješimo
prvu razinu konflikta, klijent će obično reći nešto kao: „Hej, pa sad je
moguće sve što sam ikad želio!“ dok neverbalno signalizira: „Ne!“ Tada
koristite „Da/Ne“ tehniku koju ste naučili na Soulworku 2.
Jan je krenuo od svjesnog konflikta, a zatim pronašao nesvjesne dijelove
drugog konflikta. Možda su prva dva dijela poput jakih glasova od koji
jedan viče: „Puši! Da! Puši!“ a drugi: „Ne! Nemoj pušiti!“ Zamislite
kako bi bilo donositi odluku između ta dva glasa. A postoje i drugi
nesvjesni dijelovi koji zapovijedaju iz maglovite pozadine.
Student: Znam mnoge ljude koji tako žive.
Martyn: Rekao bih 15 – 20 %, bazirano na iskustvu s mojih radionica i
predavanja. Struktura konflikta identiteta
Student: Kako se stvore tako složene strukture dijelova osobnosti?
Martyn: Zamislite dijete između dvoje roditelja, koji su međusobno u
konfliktu. Recimo da je dijete mlađe od 7 godina, često i mlađe od 3.
Drugim riječima, ono je ovoliko veliko (pokazuje rukom na visini
koljena) između dva diva. Zamislite upravo sada da vam sa svake strane
stoji po jedan div, i da su oba visoka 3 metra, vaš život ovisi o njima,
a oni se svađaju. Kakav je to osjećaj?
Mnoga djeca u takvoj situaciji stvore dvije maske: jednu za svakog
roditelja. Zamislite da ste dijete ispod dobi od tri godine i imate
dvije maske. Ako možete brzo promijeniti maske, div kao magijom postaje
smiren. „Hej, pa to funkcionira!“ Sad možete živjeti, možete ostati
zdravi, zbog sposobnosti stvaranja maski. Stvorili ste uspješnu
strategiju kako živjeti kao dijete s nezrelim roditeljima koji su u
konfliktu.Ali, tko ste vi? U takvoj situaciji odgovor može biti doslovce „Koga
briga?“ Ako dijete mora stvoriti dvije maske kako bi dva moćna diva
održavalo mirnima, mora da nešto nije u redu s pravim djetetom. Obično
takva djeca stvore duboko uvjerenje „Ja sam loš“ ili „Ja sam glup“ ili
„Ne zaslužujem ljubav.“ Maske se čine boljima od pravog djeteta!
Primjerice, dječak može u jednoj maski biti „mamin mali princ“, a u
drugoj „tatin jaki dečko“, i ako to čini, roditelji se opuštaju. Ali te
maske su samo zamjena za stvarno dijete koje se ne smije izraziti. No
čini se da to funkcionira, sve do dobi od 7 godina u kojoj se kod
ljudskog bića počinje stabilizirati osjećaj identiteta.
Oko dobi od 7 godina, jedna od strana, ili maski, može se razdvojiti na
dva dijela u pokušaju da se nadomjeste nedostajuće kvalitete skrivene,
prave osobe. Pitanje u prvoj fazi, ispod dobi od 7 godina, je „Tko sam
ja?“, a u fazi oko 7 godina „Što je važno?“ Sad je to petodijelni
konflikt. Imamo pravu osobu koja je izgubljena ili skrivena (1. dio),
dvije maske (2. i 3. dio) i oko 7 godina dva nova dijela osobnosti kao
nadomjestak.
Oko dobi od 13 – 15 godina tijelo se biološki mijenja da bi se, između
ostalog, pripremilo za partnerstvo. Do dobi od 14 godina, potreba za
partnerstvom je latentna. U adolescenciji, jedan od postojećih dijelova
može se još jednom razdvojiti kako bi nadomjestio pravu osobu,
stvarajući dijelove 6 i 7 i svjesni konflikt.
Dakle, prvi konflikt je „Tko sam ja?“, drugi „Što je važno?“, a treći
postaje „Kako da se ponašam?“
Konflikt ponašanja utemeljen na konfliktu vrijednosti koji je baziran na
konfliktu identiteta. Ispod svega toga je izgubljeni identitet – dijete
koje se ne može izraziti.
Janov svjesni konflikt je: „Da li da pušim ili ne? Dio mene želi pušiti,
poput mog oca, a drugi dio želi biti nepušač, poput majke.“ Zatim, kad
smo našli dio Jana koji želi biti smiren i radostan u vanjskom svijetu
(integracijom prva dva dijela konflikta) pojavio se konflikt koji je
prije bio nesvjestan: „Dio mene želi biti radostan i iznutra.“
Kako istražujemo taj konflikt, možemo naći još jedan dio čije je
pitanje: „Što je važno u životu?“ Kad istražimo i tu razinu konflikta,
očekujem da ćemo naći egzistencijalno – u kontekstu cijelog života –
ograničavajuće uvjerenje – koje je osoba koristila da bi dala smisao
okolnostima svog života, i da bi se povezala s roditeljima, dok je još
bila dijete. O tome kako prepoznati i promijeniti takva uvjerenja učit
ćete u Soulworku 5.
No, dosta je teorije. Vratimo se opet Janu i provjerimo ima li ovo
smisla u stvarnosti.
(Janu.) Zamisli, Jan, da možeš vidjeti budućeg Jana koji ima potpuni
unutarnji mir, te smireno surađuje s vanjskim svijetom, dakle integrirao
si drugi konflikt. Kako bi nazvao to stanje?
Jan: Sklad.
Martyn: Zamisli skladan život, potpuni sklad iznutra i sklad izvana.
Možda bi to bilo savršeno! Možda ništa više nije potrebno. Možda bi to
bio kraj puta, nema više ništa za raditi.
Osviještavanje 6. dijela
Jan (oklijeva): Moram imati odnose i s drugima. Moram vidjeti taj sklad
u kontekstu.
Martyn: Dobro. Uživaj u osjećaju želje da imaš kontakt s drugima. Dio
tebe želi živjeti u potpunom skladu, a možda drugi dio tebe kaže: „Još
nešto važno nedostaje!“ Kakav bi bio taj dio koji želi da imaš kontakt s
ljudima?
Jan: Kao suncokret.
Martyn: Pogledaj taj suncokret koji predstavlja želju da imaš kontakt s
drugima. Koja bi bila najvažnija osoba s kojom u tom trenutku želiš
imati kontakt?
Jan: Moja majka.
Martyn: Pogledaj suncokret i zamisli mogućnost da živiš život u potpunom
skladu izvana i iznutra i s punim kontaktom s ljudima, posebno majkom.
Kako bi bilo imati oboje u istom trenutku?
Jan: Prekrasno.
7. dio postaje svjestan
Martyn: Zamisli da možeš zakoračiti u budućnost,
na mjesto gdje sklad i
sucokret postaju jedno. Uđi u punu povezanost s prijateljima i majkom, i
istovremeno osjeti sklad izvana i iznutra. Što bi bio simbol te
prelijepe integracije?
Jan: Sunce.
Martyn: A ako stupiš u to sunce, koliko bi bio star dio tebe koji je
poput sunca?
Jan: Šest – šest godina.
Martyn: Zamisli da imaš šest godina i sjajiš poput sunca. Što bi te
moglo spriječiti da sjajiš poput sunca? Što bi te moglo spriječiti da
imaš potpuni sklad izvana i iznutra, i povezanost s drugima?
Jan: Otac!
Martyn: Gdje je tvoj otac u trenutku dok sjajiš poput sunca?
Jan: Ovdje negdje (pokazuje udesno).
Martyn: Kako bi bilo odrastati i postati muškarac, i dalje blistajući
poput sunca, s potpunim skladom i punim kontaktom s ocem i majkom?
Jan (dubokim snažnim glasom): Divno! Cijeli život sam želio...
Martyn: Zamisli malog Jana koji ima 6 godina. Što se događa tada između
roditelja? On je blistavi mali dečko, sjaji poput sunca. Što bi ga moglo
motivirati da sakrije svoje svjetlo?
Jan: Vidim roditelje kako se svađaju.
Martyn: Pogledaj svoje roditelje kao da si mali šestogodišnji dječak
koji sjaji poput sunca. Kako on može voljeti roditelje koji se svađaju?
Jan (njegovo držanje i glas gube svu snagu): On je... ja sam...
izgubljen!
Martyn (grupi): Ovo zvuči kao da smo došli u kontakt s uvjerenjem na
razini identiteta koje predstavlja vezanost u odnosima – zovemo to
misaonom formom. Kako to promijeniti, učit ćete na Soulworku 5.
Jan: Osjećam potrebu da pobjegnem od te slike roditelja koji se svađaju.
Martyn: On ima 6 godina i sjaji poput sunca. Kamo može pobjeći, kamo da
se sakrije?
Jan: Samo želim biti negdje drugdje.
Martyn: On ima 6 godina i sjaji poput sunca; kako može pomoći
roditeljima, kako da se oni prestanu svađati?
Jan: Da pomognem majci u kući, da budem dobar radnik, pomognem joj u
čišćenju?
Martyn: Što bi to značilo, kad bi bio dobar radnik?
Jan: Možda bi me više voljeli i prestali se svađati.
Martyn: Jan, pogledaj šestogodišnjaka koji sjaji poput sunca. Kako ga
možeš ohrabriti? Kako ga možeš voljeti?
Jan: On treba ljubav.
Martyn: Zamisli da kažeš tom malom dečku da ga voliš, da ga potpuno
prihvaćaš, da voliš kako on sjaji poput sunca. Što bi on rekao?
Jan (uzdiše, toplim glasom): Da on živi unutar mene.
Martyn: Pitaj ga želi li on ostati u prošlosti poput sjećanja iz
djetinjstva, ili želi sudjelovati u tvom životu.
Jan: Ne želi biti samo sjećanje.
Martyn: Zamoli ga da pogleda tvoj život, zamisli da mu se potpuno
otvoriš, pokaži mu svoje uspjehe i svoje pogreške. Pokaži mu svoj dom i
svoje poslove, svoju lijepu obitelj i djecu. Reci mu koliko si star.
(Janova fiziologija gubi snagu.) Možda je šokiran da imaš toliko godina.
Možda ga možeš pitati što nedostaje u tvom životu, nešto što je on
uvijek imao i želio ti dati. Što je njegovo najveće blago, na koje si ti
zaboravio?
Jan (u suzama): Unutarnji svijet.
Martyn: Kad osjećaš svoje suze za malog dječaka koji si jednom bio,
možda možeš uživati u tome što si ga opet pronašao. On je vrlo dobar u
skrivanju. Mnoga djeca vole se igrati skrivača. On se tako dobro sakrio
da su ti trebale mnoge godine da ga pronađeš. Čestitaj mu – i možda ga
pitaj, što je svrha života?
Jan (jeca): Osjećati, voljeti.
Martyn: Možeš li ga pitati da ti pokaže izvor svoje ljubavi? Pitaj ga da
te odvede korak dalje do izvora odakle ljubav dolazi. Što bi ti pokazao?
Jan: Pokazuje mi sunce.
Martyn: Zamisli da kreneš s njim prema suncu, odakle dolazi ljubav. Što
tamo nalaziš?
Jan: Slobodu.
Martyn: Sjećaš li se da je na početku tvoj drugi korak prema cilju bio
sloboda? Zamisli da sad stupiš u tu slobodu. Što postaje moguće ako
živiš život u slobodi koja je izvor ljubavi?
Jan (smiješi se kroz suze): Sve.
Martyn: Da li bi bilo potpuno u redu živjeti u slobodi da voliš?
Jan (dubok uzdah, putpuno simetrično tijelo, ruku sklopljenih u krilu):
Da!
Martyn: Ne... mora biti još nešto drugo... Siguran sam da nešto još
nedostaje, još neki dio, još neke mogućnosti...
Jan (glava mu je visoko podignuta, ruke na koljenima, diše duboko i
ravnomjerno, smireno se smiješi, glas mu je dubok i zvučan): Martyn –
ako mogu ovako živjeti... to je kao da su sve mogućnosti otvorene.
Osjećam se potpun... uravnotežen... povezan sa cijelim životom... nema
odvojenosti... i sve te mogućnosti su ionako dio mene.
Martyn: Hvala ti, Jan. Hvala u ime svih nas, što si bio spreman ovo
demonstrirati. Dobrodošao natrag.
(Grupi.) Jan je sada usklađen – nema znaka još neke razine konflikta.
Ovo se čini tipičnim sedmodijelnim konfliktom na tri razine. To nije
rijetkost. Sjetite se da je Jan mnogo toga pokazao već u prvih par minuta. Sjećate
li se njegova dva koraka prema slobodi? Sad se čini kao dvije
integracije konflikta da bi se našla sloboda. Sljedeći korak je
promijeniti uvjerenje koje je u korijenu problema kako bi Jan mogao
ostvariti tu slobodu umjesto da samo razmišlja o njoj i da se vrati
natrag u konflikte. Jedan od mnogih darova rada s konfliktom identiteta je da je sedmi dio
obično samo korak od integriteta – stanja Duše. Vaš klijent tada može
iznenada uskočiti u iskustvo Duše, a vi se pitate što se dogodilo!
Primijetite slijed kojim je Jan išao: prvo konflikt ponašanja, zatim
konflikt vrijednosti. Konačno je počeo govoriti o slobodi da voli – o
konfliktu identiteta. Sada Jan zna korake kojima može integrirati svoj
složeni konflikt i usklađeno želi svoj cilj – da njegov život ima smisao
i svrhu. Ostaje da se odradi pravi posao – a to je pronaći uvjerenje na razini
identiteta, odnosno vezanost u odnosu za koji je Janov konflikt
identiteta kompenzacija. Nije vjerojatno da bi pronašli to uvjerenje bez
rezultata ove dijagnoze, a rezultat nije moj opis, nego Janovo iskustvo
integriteta. © Martyn Carruthers, lipanj 2002. Sva prava pridržana. |
